Djelovanje i naslijeđe Haškog tribunala 3. dio

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osnovalo je Vijeće sigurnosti UN-a 1992. godine. Sud je počeo djelovati 1993. sa sjedištem u Den Haagu u Nizozemskoj zbog čega je u javnosti prozvan Haškim tribunalom. Nakon 25 godina rada sud je završio s radom na kraju 2017. Godine. Ukupno je optužena 161 osoba od čega je 90 osoba osuđeno, 19 je oslobođeno krivice, 13 je proslijeđeno nacionalnim sudovima, u dva slučaja se ponavlja postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom, a 37 postupaka je okončano s povučenim optužnicama. Na sudu je svjedočilo 4650 svjedoka, a nakon njega je ostalo oko 2,5 milijuna stranica transkripata sudskih postupaka. Izricane su kazne za četiri vrste zločina: genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja, teške povrede Ženevskih konvencija, ali i za djelovanje koje je nazvano “udruženim zločinačkim poduhvatom”. Kakav je to bio sud, je li postigao ciljeve zbog kojih je osnovan, kakva je bila uloga povijesti i povjesničara u njegovu radu, i kakvo je naslijeđe ostavio pitanja su na koja ćemo odgovore tražiti u razgovoru s dr. sc. Mladenom Ančićem, dr. sc. Davorom Derenčinovićem, dr. sc. Davorom Marijanom i dr. sc. Antom Nazorom. Epizoda je premijerno emitirana 1. ožujka 2018. na HR3