Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju

Na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda dana 10. prosinca 1948. godine proglašena je Deklaracija o ljudskim pravima prema kojoj sva ljudska bića trebaju imati jednaka prava i obvezu zaštite ljudskog dostojanstva, što posredno uključuje da svatko ima pravo na grob i obilježeno posljednje počivalište. Posljedice Drugoga svjetskog rata bila su velika materijalna razaranja na čitavom europskom kontinentu, a i ljudski gubici bili su izrazito veliki. Među poginulim pripadnicima „neprijateljskih vojnih snaga” na području Jugoslavije i Hrvatske bilo je najviše njemačkih vojnika. Sudbine velikog dijela tih poginulih do danas na žalost nisu u potpunosti rasvijetljene, a odnos prema vojnim stradalnicima neprijateljskih vojski i njihovim posljednjim počivalištima bio je tijekom poraća prilično radikalan o čemu svjedoči i naredba Ministarstva unutarnjih poslova Demokratske Federativne Jugoslavije od 18. svibnja 1945. o uklanjanju grobalja i grobova „okupatora” i „narodnih neprijatelja”, koja je obuhvatila groblja vojnika njemačke, talijanske i mađarske vojske te ustaše, četnike i slovenske domobrane. Polovicom 2022. Hrvatski institut za povijest objavio je voluminoznu knjigu Groblje hrvatskih vojnika na Mirogoju, Zagreb, 1941.-1945, s podnaslovom: O uklanjanju u poraću 1945. – 1946. grobalja i grobova „okupatora” i „narodnih neprijatelja” poginulih 1941. – 1945. u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, čiji su autori dr. sc. Vladimir Geiger, Pero Šola i Marko Krznarić, a koja je povod za današnji razgovor s dr. sc. Vladimirom Geigerom, znanstvenim savjetnikom s Hrvatskog instituta za povijest.Epizoda je premijerno emitirana 22. rujna 2022. na HR3.