Leksikografija i historiografija 1. dio

Riječ leksikografija složenica je grčkog podrijetla spojena od riječi leksikon u značenju rječnik i grafija u značenju pisati; što bi u konačnici značilo da je leksikografija sustavno popisivanje, opis i tumačenje rječničkoga blaga jednog ili više jezika. U svom povijesnom razvoju leksikografija je razvila različite vrste radova, leksikone, rječnike i enciklopedije, među kojima iz kuta historiografije važno je naglasiti enciklopedije i enciklopediku. Naime, enciklopedija nastoji sustavno izložiti ukupnost ljudskih znanja i spoznaja o danome predmetu ili pojavi u danom razdoblju. U tom smislu historiografija nedvojbeno postaje važna, uvjetno rečeno, pomoćna znanstvena disciplina enciklopedike. No jednako tako, u suvremenoj historiografiji koja teži multi-trans i interdisciplinarnosti leksikografske spoznaje važne su za razvoj historiografije. Stoga, današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o suodnosu historiografije i leksikografije, a naš sugovornik je dr. sc. Filip Hameršak, ravnatelj Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Epizoda je premijerno emitirana 25. veljače 2021. na HR3.